Fotografi svih zemalja, naoružajte se...

Skrivena kamera i Photoshop u režiji ekipe Just for Laughs  

Adobe Photoshop je program za obradu slika koji postoji već više od trideset godina. Njegova prva komercijalno dostupna verzija pojavila se 1990. godine i od tada je postao praktički industrijski standard za digitalnu obradu fotografija. Zbog svoje ogromne popularnosti njegovo ime je s vremenom postalo sinonim za obradu slika - ljudi često kažu da je neka fotografija "fotošopirana", čak i kada je uređena u nekom drugom programu. Međutim, Photoshop nije jedini alat za obradu fotografija. Danas postoji velik broj drugih programa koji mogu poslužiti kao vrlo dobra alternativa. Jedan od razloga zbog kojeg mnogi korisnici danas traže alternative Photoshopu jest način licenciranja. Nekada su se programi poput Photoshopa kupovali jednokratno, nakon čega ih je korisnik mogao koristiti neograničeno dugo. Danas se, međutim, programi iz paketa Adobe Creative Cloud , uključujući Adobe Photoshop i Adobe Lightroom , uglavnom koriste putem mjesečne ili godišnje pretplate. Iako takav model ...

Zadnji hir EU birokracije jest nametanje digitalizacije svega i svačega. U posljednje vrijeme sve češće se u medijima spominju digitalne vozačke dozvole, digitalni novac, digitalna naplata cestarina, digitalna kontrola na granicama i slična digitalna "moderna rješenja", a pri tome se govori i o bezrezervnom oslanjanju na "umjetnu inteligenciju", koja se u praksi do sada vrlo često pokazala - prilično neinteligentnom. Problem ovdje nije tehnologija sama po sebi, već slijepo, gotovo fanatično vjerovanje da je digitalizacija nečega automatski sinonim za napredak. Ta današnja fah-idiotska opsjednutost digitalizacijom svega vrlo često ignorira stvarni fizički svijet, stvarne ljude i stvarne probleme koje digitalizacija može uzrokovati. Digitalizacija bez mogućnosti izbora Jedna od stvari koja se uporno prešućuje i ignorira je činjenica da ne koriste svi ljudi pametne telefone! I to nije nikakav zločin, jer ne postoji ni zakon ni zakonska obveza koja propisuj...

Jacques Henri Lartigue (1894. - 1986.) bio je francuski fotograf i slikar, poznat po svojim fotografijama automobilskih utrka, zrakoplova i pariških ženskih modnih modela.  

Svatko tko se želi ozbiljnije baviti fotografijom, želi biti i dobar u tome. Međutim, ne postoji univerzalni recept kako postati dobar fotograf. Postoje samo neke vodilje koje mogu pomoći relativno friškom fotografu bez fotografskih znanja i iskustva da jednog dana, uz puno rada i truda, postane dobar fotograf... ** Sakupljajte fotografsko znanje, a ne fotografsku opremu! Prvo pitanje koje svaki (budući) fotograf treba postaviti bi trebalo biti "Gdje, kako iz čega naučiti osnove fotografije?", a ne "Koji fotoaparat kupiti?". Naime, dobra i skupa fotografska oprema su slab nadomjestak za nedostatk fotografskog znanja o svijetlu, ekspoziciji, estetici, kompoziciji (jednako kao što je skup i brz auto slab nadomjestak za nepoznavanje prometnih propisa, znanja vožnje i prometnih vještina)... Na kraju, smisao svake (dobre) fotografije je ono što je u njenom kadru, a ne oprema kojom je to dobiveno. ** Ovladajte svojim fotoaparatom I najbolji fotoaparat je zapravo beskorist...

...imate 50.000 obiteljskih fotografija, ali vas nema niti na jednoj. ...sve cijene predočavate u komadima fotografske opreme. ...kada se spotaknete i padnete, prva pomisao vam je zaštititi fotoaparat. ...vas više boli kada udarite u nešto fotoaparatom nego dijelom tijela. ...odbijate ići na događaje gdje je snimanje zabranjeno. ...volite razgovarati samo o svjetlu, kadru i fotografskoj opremi. ...vas ljudi pozdravljaju sa: " Što snimaš? " umjesto sa " Zdravo! ". ...imate potrebu kupovati majice koje su cca 18% sive. ...imate više komada fotografske opreme nego pari cipela koje nosite. ...imate više torbi za foto opremu nego za odjeću. ...imate više memorijskih kartica nego pari čarapa bez rupa. ...imate omiljeni fotoaparat kojem tepate kao kućnom ljubimcu. ...većina knjiga koje imate na policama su fotografske tematike. ...90% vremena na internetu provodite surfajući po fotografskim portalima. ...stare, zapuštene i oronule zgrade smatrate lijepima i zanimljivima. ....

Danas je gotovo nemoguće otvoriti bilo koji internetski portal, osobito medijske stranice s vijestima, a da sa svih strana ne počnu iskakati reklame svih mogućih oblika i veličina. Ponekad čak do mjere da i do 80% prostora na stranici zauzimaju upravo reklame i oglasi, dok je stvarni sadržaj potisnut u drugi plan. Jednako tako, na platformama poput YouTubea, gotovo je nemoguće gledati neki sadržaj bez smetnje u obliku reklama. Reklame se više ne pojavljuju samo prije početka videa, već i usred videa, i to često u serijama od dvije ili čak tri zaredom, često ih je nemoguće prekinuti i preskočiti, a što naravno izaziva popriličnu iritaciju i ubija doživljaj gledanja. Ovakvo agresivno reklamiranje svega i svačega sve više otima prostor smislenom sadržaju i ne utječe samo na estetiku stranica, već i na sposobnost koncentracije i praćenja sadržaja. Štoviše, algoritmi koji upravljaju prikazom reklama postaju sve sofisticiraniji i agresivniji, prateći korisničke navike, interese i ponašanje d...

 

Je li svaka fotografija na kojoj ima golotinje nužno i pornografska? Nije! No, kako bi se uopće moglo razlučiti razliku između akta, erotike i pornografije, prvo je potrebno poznavati osnovne definicje ta tri pojma, te shvatiti po čemu se te tri stvari razlikuju, a koje mnogi ne znaju, ili pak namjerno ne žele znati. **AKT - Predstavlja (anatomski) prikaz golog ljudskog tijela, bilo čitavog, bilo djelomičnog (nekog njegovog detalja), u nekom položaju, pokretu ili okruženju. Od davnina je poznat i korišten u umjetnosti. **EROTIKA - Prikaz ljudskog tijela koji bi (u smislu pobuđivanja spolnog nagona) kod promatrača trebao potaknuti maštu. Kod erotskih sadržaja uglavnom je naglasak na grudima i stražnjici (bilo pokrivenim bilo otkrivenim), bez ikakvog eksplicitnog prikaza spolnih organa ili samog spolnog čina.   **PORNOGRAFIJA - Eksplicitni prikaz spolnih organa, spolnog čina i seksualne aktivnosti, a koji ima za svrhu izravno vizualno pobuđivanje spolnog nagona i spolnog uzbuđenja...

"Streisand efekt" je pojava u kojem pokušaji da se od javnosti sakrije (tj. cenzurira) neka informacija, izazove potpuno suprotni efekt - posvemašnji interes javnosti za tu informaciju, te masovno širenje te informacije. Ta pojava (tj. efekt) dobila je naziv prema glumici Barbari Streisand koja se jednom prilikom pobunila zbog toga što je na jednoj zračnoj fotografiji bila vidljiva njena rezidencija (a što ona "nije željela"). Njena reakcija, pokušaji utuživanja fotografa, te inicijativa da se ukloni ta sporna fotografija, izazvalo je potpuno suprotni efekt - veliki publicitet i veliku potragu za fotografijama njene rezidencije. ( LINK ) Inače se radi o normalnoj posljedici prirodne ljudske znatiželje  (koja je kod nekih više, a kod nekih manje izražena, ovisno o tome koliko su ljudi temeljiti ili površni), a prema kojoj su "zabranjene" (tj. silom cenzurirane) stvari ljudima uvijek zanimljivije od "uobičajenih" i "svakodnevnih". Zanimlj...

Garry Winogrand (1928–1984) bio je američki fotograf poznat po dinamičnim i spontanima snimkama uličnog života u New Yorku i širom SAD-a. Smatra se jednim od najutjecajnijih uličnih i dokumentarnih fotografa 20. stoljeća.

Auto-kamera, odnosno dashcam, malena je kamera koja se učvrščuje na vjetrobransko staklo automobila, i snima prostor automobila za vrijeme vožnje. U Rusiji su takve kamere jako popularne, a i zadnje vrijeme ih se počelo dosta koristiti i u drugim zemljama. Na YouTube-u se tako može naći masu video klipova snimljenih auto-kamerama koji prikazuju razno-razne dogodovštine u prometu. Od onih tragičnih teških sudara, preko bizarnih i čudnovatih pa čak i do onih pomalo smiješnih dogodovština. Kod nas njihova upotreba nije baš česta, jer je , čini se u narodu, još uvijek masovno ukorijenjena nekakva pretpostavka da je takvo postavljanje kamera u aute "zabranjeno" iz ovog ili onog razloga, a što je valjda neki (mentalni) relikt iz prošlih vremena vremena gdje je "sve bilo zabranjeno". Suprotno tom narodnom vjerovanju, urbanim mitovima, i proizvoljnim tumačenjima zakona i "zakona", postavljanje kamere u automobil sa ciljem snimanja vožnje, je sasvim legalno. Potpun...

Neke od uobičajenih zabluda vezane za Facebook i njegovu mjerodavnost su slijedeće: Zabluda #1 Broj "lajkova" ispod neke fotografije je pokazatelj kvalitete te fotografije Nije. Lajkanje ne govori ništa o samoj kvaliteti slike, a broj lajkova je samo pokazatelj koliko je ljudi kojima se slika sviđa, ili su udarili "lajk" čisto reda radi, da se vidi da su pogledali sliku. Štoviše, "lajk" i na zadnje smeće od fotografije može dati svatko tko ima pristup fotografiji, bilo da je na listi prijatelja, bilo da je slika na "public". Tu su još i oni fenomeni "daj mi da ti dam" gdje si ljudi međusobno "lajkaju" slike da bi si međusobno popravljali samopouzdanje. ili pak "žicanje" prijatelja da im se "lajka" fotka jer je na nekom natječaju. Zabluda #2 Osobe koji objavljuju na tone "selfija" se vole slikati Često i nije tako. Štoviše suprotno. Naime, kod onih koji objavljuju na tone "selfija" često ...

Puno je ljudi koji se pjene i dižu paniku zbog fotografa koji njih ili njihove bližnje negdje na nekom javnom mjestu uhvate u kadar, pravdajući se "pravom na privatnost" (kojeg, usput rečeno, na javnim površinama ne može očekivati), dok istovremeno sami uopće nisu ni svjesni koliko putem društvenih mreža sami sebi narušavaju privatnost. Daleko više nego što to može neki slučajni fotograf na ulici ako ih uhvati u kadar... Naime, Facebook i slične društvene mreže znaju biti korisne, prije svega kao sredstvo za komunikaciju, ali jednako tako mogu biti i prilično nezgodne, naporne i opasne za sve one koji ih previše olako i nesmotreno koriste. Pri tome, daleko najviše problema si mogu zadati oni korisnici imaju opsesivnu potrebu biti u centru pažnje, a tu pažnju privlače objavljivanjem svega i svačega iz svog privatnog života (gdje su bili, što su radili, što su jeli pili, kad su piškili itd...), ili pak misle da su time "važniji" i "popularniji" što imaju viš...

Smetala su ljudi koji na neki način ometaju nekoga tko nešto radi, sve do mjere da ovaj mora prekinuti s radom. Svatko tko se bavi fotografijom ili videografijom, u svojoj karijeri, bilo amaterskoj, bilo profesionalnoj, zasigurno se susretao sa ljudima koje se komotno može svrstati u kategoriju smetala, a koje se u grubo može podijeliti u 3 glavne kategorije. 1. Oni koji se ne vole slikati U ovoj kategoriji su naravno oni koji, kada vide snimatelja i kameru, počinju sa dramom, čak i kada uopće nisu u kadru. Ili se njih ne smije slikat, ili se nešto drugo ne smije slikati, a nerijetko snimateljima i prijete, zbog toga jer su ili paranoidni, ili iskompleksirani, ili se radi o nekoj vrsti muljatora i kriminalaca. U svojem pokušaju da spriječe snimanje, zapravo se najčešće sami uguraju u kadar. 2. Oni koji se vole slikati U ovoj su kategoriji svi oni koji, kada vide snimatelja i kameru, naprosto se toliko nameću, guraju u kadar i zahtjevaju da snimatelj (koji snima nešto drugo) snimi njih,...

Kad netko nabavi novi fotoaparat, ili pak ako posjeduje neki "raritet" od aparata, za očekivati je da će biti ljudi, tj. drugih fotografa koji će zamoliti ponosnog vlasnika da malo isprobaju taj njegov fotoaparat. Međutim, tu postoji problem. U fotografskoj populaciji postoje pojedini fotografi koji jako vole "čačkati" po tuđim aparatima. Naime, to njihovo isprobavanje, a koje bi u suštini trebalo značiti - uzeti aparat u ruke da se vidi kako "leži u ruci", pogledati kroz tražilo i možda okinuti koju fotku, se na kraju zapravo više svede na kopanje po menijima aparata i mijenjanju njegovih postavki do mjere da vlasnik, nakon njihovog "isprobavanja", ima "pun kufer posla" kako bi vratio aparat opet na one postavke koje mu odgovaraju. Promijeniti mod rada aprata npr. iz prioriteta zatvarača ili prioriteta blende na automatiku još i nije neki problem (pogotovo ako se prije vraćanja vlasniku ta postavka vrati na onu koja je bila), no ako se...

Russell Lee (1903.-1986.) bio je američki fotograf najpoznatiji po dokumentiranju svakodnevnog života tijekom Velike depresije. Radio je za Farm Security Administration i bilježio život farmera i radničkih obitelji diljem SAD-a. Njegove fotografije ističu se realističnim prikazom društvenih prilika tog razdoblja.

Postoje i stvari koje je korisno imati u foto torbi koje po svojoj definiciji ne spadaju u foto-opremu, ali u određenim situacijama mogu jako dobro poslužiti, od toga da olakšaju fotografiranje pa do toga da doslovno spase foto-opremu i fotografa. ** Pribor za čišćenje Prilikom snimanja, nema gore stvari od zapackanog filtera ili objektiva, ili pak prašine na senzora aparata. A osim toga, ovisno o podneblju i vrsti snimanja, ponekad se zna dogoditi da fotoaparat bude uprljan i puno gorim stvarima - od prašine, preko blata, pa čak do fekalija, te je potrebno imati pri ruci nešto čime ga se može na licu mjesta obrisati. Krpica od mikro-fibre i mala gumena puhaljka za zrak su sasvim dovoljni za većinu slučajeva. ** Baterijska svijetiljka Mala baterijska svijetiljka dobro dođe kod snimanja u (polu)mraku. Od osvjetljivanja staze prilikom hoda do mjesta snimanja, može pomoći i prilikom traženja odgovaraućeg komada foto opreme u torbi. A može čak poslužiti i kao kreativno sredstvo (umjesto bl...

Foto-torba je jedan prilično važan, ali često i prilično zanemaren komad fotografske opreme. Njena svrha je da služi za nošenje, tj. transport, ali i zaštitu fotoaparata i ostale osjetljive foto-opreme, kako od fizičkih oštećenja, tako i od utjecaja atmosferilija (kiše, snijega...) Danas postoje foto-torbe raznih tipova, oblika i veličina, od kojih su neke praktičnije za svakodnevnu upotrebu, dok su druge pak praktičnije samo za transport veće količine opreme. Naravno, uvijek se postavlja pitanje kakvu foto-torbu nabaviti. Tu nema jednostavnog odgovora, no treba voditi računa o nekliko stvari... Nekakav minimum opreme koji bi trebalo stati u svaku foto torbu su: fotoaparat (i objektiv na njemu), jedna rezervna baterija (ili set baterija, ak aparat koristi AA ili AAA baterije), rezervna memorijska kartica (odnosno rezervna rola filma) i osnovni pribor za čišćenje (krpica ili "lens-pen"). Naravno, ako se ima više opreme koju se misli stalno nositi sa sobom (npr. dodatni objekti...

Danas, u doba interneta, digitalnih fotoaparata i pametnih telefona opremljenih kamerama, malo tko uopće i pomišlja na razvijanje (printanje) snimljenih fotografija na papir. Velik broj ljudi sve snimljene fotografije drži isklučivo na računalu, ili pametnom telefonu, u digitalnom obliku. Printanje fotografija na papir koje je nekad bilo sasvim normalno, danas je gotovo isčeznulo. Tek se tu i tamo na njega odlučuju "fotografi stare škole", često iz puke navike, ili pak ako se tko odvaži napraviti izložbu. Doduše, ima fotografa koji se drže onoga da "fotografija nije fotografija ako nije na papiru." Fotografije na papiru imaju i svojih prednosti, i svojih mana, a ono što je prednost fotografija na papiru, mana je digitalnih, i obratno... Prednosti fotografija na papiru: Predstavljaju trajni zapis slike na podlogu koji nije ovisan o izvoru električne energije, i kao takvog ga se može gledati bilo gdje i bilo kada. Pružaju i taktilni doživljaj pregledavanja slika odnos...

 

Prvo, za sve koji se baš ne razumiju u terminologiju, zoom [zum] objektiv je svaki objektiv sa promjenjivom žarišnom duljinom, odnosno promjenjivim kutom vidnog polja. Prime [prajm] objektiv je svaki objektiv sa fiksnom žarišnom duljinom, odnosno fiksnim kutom vidnog polja. Zoom objektive se se može prepoznati po tome što na objektivu pišu dvije brojke kojima se označava najkraća i najdulja žarišna duljina, te jedna ili dvije brojke kojima se označava najveći otvor blende. (Npr. 17-55mm f2.8, ili 70-300mm f4-5.6... isl). Uz to, bitno je napomenuti da na nekim kompaktnim fotoaparatima sa ugrađenim zoom objektivima često piše i tzv. "zoom faktor". Npr 12x zoom, 30x zoom i slično. Taj "zoom faktor" je zapravo samo omjer najduže i najkraće žarišne duljine zoom objektiva., no ne govori ništa o samom vidnom polju objektiva. Kod prime objektiva piše samo jedna brojka koja označava žarišnu duljinu i najveći otvor blende (npr. 8mm f3.5, 24mm f2.8, 400mm f5.6 i slično). Oba...

Tablica vrijednosti za channel mixer (Photoshop, GIMP i slični programi koji ga imaju), kojima se mogu donekle simulirati crno-bijeli fotografski filmovi. (Obaveno uključiti opciju "monochrome".) Agfa 200X Red 18, Green 41, Blue 41   Agfapan 25 Red 25, Green 39, Blue 36   Agfapan 100 Red 21, Green 40, Blue 39   Agfapan 400 Red 20, Green 41, Blue 39   Ilford Delta 100 Red 21, Green 42, Blue 37   Ilford Delta 400 Red 22, Green 42, Blue 36   Ilford Delta 3200 Red 31, Green 36, Blue 33   Ilford FP4 Red 28, Green 41, Blue 31   Ilford HP5+ Red 23, Green 37, Blue 40   Ilford Pan F Red 33, Green 36, Blue 31   Ilford SFX Red 36, Green 31, Blue 33   Ilford XP2 Super Red 21, Green 42, Blue 37   Kodak T-max 100 Red 24, Green 37, Blue 39   Kodak T-max 400 Red 27, Green 36, Blue 37   Kodak Tri-X Red 25, Green 35, Blue 40

Steve McCurry (t. 1950.) je američki fotograf poznat po snažnim portretima i dokumentarnoj fotografiji, posebno po kultnoj fotografiji "Afganistanska djevojčica" objavljenoj na naslovnici časopisa National Geographic 1985. godine. Dugogodišnji je suradnik tog časopisa i član agencije Magnum Photos . Njegov rad obuhvaća reportaže iz ratnih i kriznih područja širom svijeta.  

Kada netko namjerava angažirati fotografa za snimanje, ali želi da to bude odrađeno "džabe", to se može lako prepoznati. Na uvodnu izjavu o tome da fotografski posao fotografu neće biti plaćen novcem (npr. "Nemamo novca,..."), ili da će biti plaćen nekim smiješnim i uvredljivo malim novčanim iznosom (npr. "Predviđeni budžet za fotografske usluge je [smiješno mali iznos] kn,..."), redovito slijedi famozni "...ali..." i zatim jedna ili više izlizanih nebuloznih fraza kojima se pokušava "uljepšati" činjenica da se zapravo teži iskorištavanju: "... steći ćete neprocijenjivo iskustvo." - Netko tko naruči fotografa da kvalitetno snimi nešto, ako je zdrave pameti, tražiti će upravo fotografa koji već ima gomilu isksutva u tom tipu fotografije. Stoga je takvo "obećavanje isksutva" totalno besmisleno. "... imati ćete vrijednu referencu u životopisu." - "Vrijedne reference" same po sebi ne plaćaju režije, s...

Kada se spomene instant fotografija, radi se o tehnologiji koja omogućava brzo dobivanje fotografske slike neposredno nakon snimanja, zahvaljujući kemijskoj reakciji unutar samog instant filma. Slika se pojavljuje na papiru gotovo odmah, bez potrebe za razvijanjem u laboratoriju. Na području instant fotografije najpoznatiji su Polaroid i Instax , koji predstavljaju dvije različite tehnologije razvijene u različitim vremenskim razdobljima. Starije generacije češće su bile korisnici Polaroid kamera, dok su mlađe generacije više upoznate s Instax kamerama. Polaroid je originalni začetnik instant fotografije, razvijen sredinom 20. stoljeća kao revolucionarni sustav koji nije zahtijevao zasebno razvijanje filma u laboratoriju. Najveću popularnost doživio je od 1950-ih do 1980-ih godina. Nažalost, tvrtka Polaroid je bankrotirala 2001. godine, no u novije je vrijeme, zahvaljujući entuzijastima i novim investicijama, ponovno oživjela i vratila se na tržište instant fotografije, iako u manjem...

Danas je dostupno more fotografske literature. Sva ta literatura se može u grubo podijeliti na dvije kategorije - na priručnike i monografije. Naravno da se postavlja i pitanje što se od toga isplati nabaviti za svoju kućnu kolekciju. Za početnike nema dvojbe. Prvi primjerak fotografske literaure uopće trebao bi biti neki kvalitetni priručnik o osnovama fotografije. Štoviše, takav priručnik bi bilo poželjno nabaviti čak i prije nego što interesent (budući fotograf) uopće nabavi fotoaparat! Opći priručnici o fotografiji (koji mogu biti više ili manje opsežni), pružaju osnovne informacije - od vrsta fotoaparata, vrsta objektiva, bitnih stvari kao što su ekspozicija, blenda, brzina zatvarača, iso, kako se ekoristi bljeksalica, te koja su neka osnovna pravila kompozicije. S druge strane, nekome tko je svaladao elementarne stvari, možda će od dodatne koristi biti i neki tematski priručnik; npr. kolekcija fotografskih recepata i tablica razvijanja ako se misli baviti razvijanjem filma, ili p...

Evo jednog kratkog video-tutorijala (iz jedne stare reklame za fotoaparat) kako snimiti "savršeni selfie" za društvene mreže, koristeći samo kameru, tj. vještine kadriranja i poziranja.