AI "fotografski" bućkuriš

Razvoj i napredak sustava umjetne inteligencije posljednjih nekoliko godina omogućio je da su AI sustavi u stanju stvoriti toliko uvjerljive prizore da ih je na prvi pogled, bez vrlo detaljne analize, često gotovo nemoguće razlikovati od stvarnih fotografija ili videosnimaka.

I dok jedni umjetnu inteligenciju vide kao korisni alat koji ubrzava rad i omogućava veću kreativnost, s druge strane se pojavljuju i problemi vezani uz nekontroliranu i neetičku upotrebu AI tehnologije.

Štoviše, njeno korištenje već i sada ima utjecaj na fotografe i videografe, ali i na sve druge ljude koji su svakodnevno na neki način u doticaju sa vizualnim sadržajima.

Dotjerivanje fotografija uz pomoć AI-ja

Obrada fotografija nije nikakva novost, s obzirom na to da fotografi obrađuju fotografije otkad fotografija postoji kao medij i umjetnička disciplina. Osim klasične obrade u tamnoj komori, posljednjih nekoliko desetljeća koriste se razni računalni programi (poput Photoshopa).

Međutim, velika je razlika između klasične ručne obrade i automatske obrade pomoću umjetne inteligencije. Kod klasične obrade fotograf sam donosi svaku odluku i ručno uređuje fotografiju prema vlastitom nahođenju i idejama. AI može velik dio posla obaviti sama, automatski, čak do mjere da umjetno stvori slike nečega što u stvarnosti ne postoji.

Jedan od primjera takvog AI pretjerivanja su nedavni slučajevi u kojima su kamere na mobitelima opremljenima AI tehnologijom nakon snimanja značajno izmijenile fotografiju. U jednom je slučaju fotografija aviona rezultirala slikom na kojoj avion ima – perje jer je umjetna inteligencija na takav način interpretirala ono što je kamera zabilježila.

Zavaravanje javnosti

Upravo zbog toga što su AI slike i videi sve realističniji, sve se češće, osobito na društvenim mrežama, komercijalnim internetskim stranicama, pa čak i na nekim medijskim portalima, umjesto stvarnih fotografija koriste AI generirane ilustracije. Uglavnom iz razloga kako bi se izbjeglo plaćanje fotografa ili autorskih prava za stvarne fotografije. 

Međutim, u takvim situacijama, ponekad uopće nema upozorenja da se radi o AI generiranom sadržaju, koji nije nastao fotoaparatom ili kamerom, a što ljude može dovesti u zabludu, ako je slika vrlo realistična. (U pojedinim državama označavanje AI generiranog sadržaja je zakonski obavezno, upravo iz tog razloga.) 

Mogućnosti zloupotrebe

Dodatni problem koji se pojavio jest da umjetna inteligencija danas omogućava prikazivanje neke osobe u situaciji u kojoj ona nikada nije bila, ili stvaranje nekog prizora i nekog događaja koji se nikada nije dogodio. 

Događa da pojedini ljudi iz puke zabave i razonode stvaraju takve lažne slike ili videe, često nesvjesni da takve "male šale" mogu u nekim situacijama rezultirati velikim problemima. A u tom kontekstu, posebno je opasna i zabrinjavajuća pojava tzv. deepfake pornografije - lažnih pornografskih materijala u kojima se bez pristanka koriste lica stvarnih osoba.

S druge strane, javlja se i suprotan problem: sve češće se za autentične fotografije i videosnimke tvrdi da su nastale pomoću umjetne inteligencije. Bilo da se radi o događajima za koje neki ljudi (npr. pobornici raznih teorija urota) tvrde da se nisu dogodili, pa do slučajeva snimaka koje prikazuju neugodne i kompromitirajuće događaje, pa čak i kaznena djela. 

Time se sve više dovodi u pitanje vjerodostojnost stvarnih fotografskih dokaza i dodatno narušava povjerenje u pravu fotografiju kao medij.

Zaključak?

Umjetna inteligencija sama po sebi nije niti dobra ni loša. Ona je alat. Kao i svaki drugi alat, može se koristiti za dobre i korisne svrhe, ali i za one loše - manipulaciju i obmanu.

Upravo zbog te mogućnosti obmane, sve više treba imati na umu da se ne smije bez razmišljanja, bez (gotovo forenzičke) provjere autentičnosti, konteksta i izvora, vjerovati svemu što se vidi na internetu.