Je li bolje biti amater ili profesionalac?

-

Razlika između amaterizma i profesije je velika. Počevši od razine stresa, pa do slobode izražavanja i kreativnosti.

Kao prvo treba razlučiti što zapravo pojmovi "amater" i "profesionalac" zapravo znače jer ljudi najčešće pogrešno koriste pridjeve "amaterski" i "profesionalno" za opisivanje kvalitete nečijeg rada, gdje bi "amaterski" trebalo predstavljati "loše", a "profesionalno" bi kao trebalo biti "vrhunsko". Međutim, je li nešto "amaterski" ili "profesionalno" određuje samo je li to nešto napravio amater ili profesionalac i nema nikakve veze sa kvalitetom napravljenog - i amateri mogu snimati vrhunske fotografije, dok profesionalni mogu temeljito zaribati stvar.

Naime, naziv "amater" dolazi iz latinskog "amator" (ljubitelj), a označava osobu koja se nečime bavi iz ljubavi prema tome čime se bavi.

S druge strane, naziv "profesionalac" isto tako dolazi iz latinskog "professio", a znači "zaposlenje", odnosno označava osobu kojoj ono čime se bavi osnovni izvor prihoda za život.

No koje su zapravo konkretne razlike između fotografa amatera i profesionalnih fotografa? I je li bolje biti amater ili profesionalac...?

AMATER

  • Radi za sebe.
  • Snima što želi, kada i kako želi.
  • Sam određuje kada će obrađivati ili printati snimljeni materijal.
  • Uglavnom snima radi opuštanja, razbibrige, ispoljavanja kreativnosti.

PROFESIONALAC

  • Radi za nekog drugog.
  • Snima ono što drugi žele i kako žele.
  • Često je u vremenskoj stisci, jer svi naručitelji fotografije žele "jučer".
  • Vrlo često stresan posao, što fizički (jurcanje sa snimanja na snimanje i nošenje većih količina opreme), što psihički (do bola naporni i neupućeni klijenti, neugodni prizori isl.)

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Zašto takav naziv bloga?

-
Ako se netko slučajno pita zbog čega ovaj blog ima naslov "Fotografi svih zemalja, naoružajte se!" , odnosno čime bi se to fotografi trebali "naoružati", naravno da se ne radi o oružju u doslovnom smislu, već o stvarima bez kojih nema prave, ozbiljne, smislene i odgovorne fotografije, niti fotografa. Fotografi bi se trebali naoružati...   ...Znanjem - Ozbiljan fotograf mora znati mnogo toga... od onih osnovnih stvari vezanih za fotografiju, fotografsku tehniku, estetiku, i slično, pa do onih vezanih za svoja zakonska prava i što učiniti kada ih netko krši ili pokušava uskratiti.   ...Opremom - Dobra i skupa fotografska oprema ne čini nužno i dobrog fotografa. Ali bez fotografske opreme, koja je osnovni alat svakog fotografa, nema ni fotografiranja.   ...Vremenom - Fotografiranje zahtjeva mnogo vremena. Planiranje, traženje kadra i dobrog svijetla, čekanje trenutka. Ozbiljni fotografi potroše sate i sate na nešto što se zapravo može sažeti u nekoliko djelić...
Pročitajte više

Murphyjevi zakoni fotografije

-
Murphyjevi zakoni, dobili su ime po kapetanu Edwardu Murphyju, koji je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća radio kao inženjer u američkoj vojsci. U jednom trenutku došao je do zaključka da "ako nešto može poći naopako, poći će naopako". S vremenom je iz ovoga osnovnog "zakona" nastalo mnogo korolara (nadopuna). Isti su, naravno sasvim primjenjvivi i na fotografiju... Glavni Murphyjev zakon: "Ako nešto može poći naopako, poći će naopako." Korolari (nadopune): Ništa nije tako lako snimiti kao što izgleda. Svaka priprema za snimanje zahtjeva više vremena od samog snimanja. Ako uočiš četiri stvari koje ti mogu upropastiti fotografiju i izbjegneš ih, pojavit će se peta. Uvijek postoji lakši način da se nešto snimi. Ako gledaš u taj lakši način dovoljno dugo, nećeš ga vidjeti. Ako fotografski zadatak izgleda lako, težak je. Ako izgleda teško, onda je vraški nemoguć. Fotografska oprema će prilikom pada biti oštećena upravno proporcionalno svojoj vrijednost...
Pročitajte više