Razlika između objave i komercijalne upotrebe

U današnje doba društvenih mreža i GDPR-a, velik broj ljudi još uvijek ne zna neke osnovne stvari. Jedna od njih je i razlika između objave neke fotografije i komercijalne upotrebe te iste fotografije.

Objava je davanje fotografije na uvid javnosti.

To može biti putem društvenih mreža (kao što su npr. Instagram, Facebook…), on-line portfolija ili tiskovina (novine, časopisi i slične informativne publikacije), i ne znači ništa više od toga da se drugim ljudima, odnosno javnosti, omogući da vide tu fotografiju. 

Komercijalna upotreba je iskorištavanje fotografije u svrhu zarade.

To je slučaj kada se fotografija koristi za promociju nečega - nekog događaja, proizvoda ili usluge - ili kada se koristi kao proizvod sam po sebi (npr. razglednice, plakati i slično).

Komercijalna upotreba je uvijek objava.
Objava nije nužno komercijalna upotreba.

Ljudi koji ne znaju (ili ne žele znati) razliku između objave i komercijalne upotrebe, uključujući razne dušebrižnike, pa čak i pojedine "GDPR eksperte", najčešće se pozivaju na GDPR kao izgovor.

Vrlo se često od takvih može čuti: "Ne smiješ objaviti tu fotografiju! To je osobni podatak! Ljudi na njoj imaju pravo na privatnost! Moraš imati pisanu dozvolu! Moraš cenzurirati lice!", uz poveću količinu drame i prijetnji sudskim tužbama, a ponekad i nasiljem.

Fotografija osobe doista može biti osobni podatak prema GDPR-u ako je osoba na njoj prepoznatljiva (pogotovo ako je prate i podaci poput imena i prezimena osobe i sličnih podataka). Međutim, to ne znači da je svaka objava fotografije neke osobe automatski zabranjena bez pristanka. GDPR dopušta obradu osobnih podataka i bez pristanka ako za to postoji druga pravna osnova, kao što su legitimni interes, sloboda izražavanja ili umjetničko i novinarsko djelovanje.

Važno je razumjeti i to da ljudi koji se nalaze na javnom mjestu u pravilu ne mogu očekivati istu razinu privatnosti kao u privatnom prostoru.

Upravo zato u najvećem broju slučajeva nije potreban model release (potpisani pristanak osobe na fotografiji) kada se radi isključivo o objavi dokumentarne ili ulične fotografije - u takvim situacijama često prevladava pravo na slobodu umjetnosti, umjetničkog izražavanja i informiranja javnosti.

S druge strane, model release je gotovo uvijek obavezan ako se radi o komercijalnoj upotrebi fotografije, odnosno kada se nečiji lik koristi za promociju proizvoda, usluge ili događaja. U takvim slučajevima osoba na fotografiji mora dati izričit pristanak da se njezin lik koristi u marketinške ili promotivne svrhe.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Zašto takav naziv bloga?

Murphyjevi zakoni fotografije

Mala šala - veliki problem